Odjel za istraživanje i razvoj

Brojni proizvodi metalske industrije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj mogu biti unaprjeđeni dogradnjom tzv. smart funkcionalnosti čime se može povećati njihova dodana vrijednost. Proizvodi bez dodatnih smart funkcionalnosti bivaju polako istisnuti s tržišta ili su pod sve većim pritiskom smanjenja proizvodnih troškova. Integracija bežičnih ostalih suvremenih tehnologija u upravljanje strojevima i proizvodnim sustavima jedan je od značajnih trendova današnjice obuhvaćen konceptom industrija 4.0.

Danas se razvoj takvih sustava kod većine poduzetnika u regiji događa sporadično ili se uopće ne događa. Ukoliko ih i koriste poduzeća najčešće naručuju gotove sustave u inozemstvu. Pri tome imaju značajnih poteškoća kod ugradnje i održavanja, pa se u pravilu lokalna proizvodnja najčešće svodi na jednostavnije lohn poslove dok strani partner dograđuje proizvode ugradnjom smart funkcionalnosti pri čemu ostvaruje značajnu dodanu vrijednost. Akademska i razvojno-istraživačka zajednica mogu i trebaju dati značajan doprinos u razvoju smart sustava.

Ovdje se naziru konture četvrte industrijske revolucije koja kombinira strojarstvo, elektrotehniku i informatiku. Komunikacija između strojeva (M2M), između proizvoda i Internet of Things (IoT) samo su neki od trendova koje valja usvojiti.

Poduzetnici u sektoru metalske industrije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj susreću se s nizom izazova u procesu prototipiranja, testiranja i izrade malih serija proizvoda. Budući da većinom rade proizvode za strane naručitelje, gdje je najvažnija prednost niska cijena rada u usporedbi sa zemljama od kuda dolaze narudžbe, poduzetnici streme ka osamostaljenju i lansiranju vlastitih proizvoda.

Uz ugrađivanje smart funkcionalnosti kako je ranije opisano, izrazito je važno jeftino proizvesti kvalitetan prototip kako bi se moglo krenuti u osvajanje tržišta i razvoj gotovog proizvoda. Neki poduzetnici imaju tako male serije vrlo specifičnih proizvoda da one mogu ostati u kategoriji prototipa. Za prototipiranje u metalskoj industriji koriste se višeosni CNC uređaji, sve popularniji 3D printeri i u specifičnim slučajevima precizno lijevanje.

Uz prototipiranje usko je povezan i dizajn proizvoda. Primjenom načela ekodizajna može se postići 80 % ušteda na emisiji CO2. Istraživačka i akademska zajednica mogu dati značajan doprinos razvoju novih metoda prototipiranja, odnosno uključiti se u sam razvoj proizvoda. Ovim pristupom bi se značajno povećao razvoj i lansiranje novih proizvoda jer bi se cijena koštanja izrade funkcionalnog prototipa značajno smanjila. Prototipiranje bi se moglo izvoditi i u području lijevanja što znači iznimnu prednost jer je danas vrlo skupo raditi prototipove lijevanjem.